{"id":121,"date":"2013-05-21T17:30:55","date_gmt":"2013-05-21T15:30:55","guid":{"rendered":"http:\/\/zupa-marijagorica.hr\/web\/?page_id=121"},"modified":"2013-05-21T17:30:55","modified_gmt":"2013-05-21T15:30:55","slug":"zasto-se-krstiti","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/zupa-marijagorica.hr\/web\/zasto-se-krstiti","title":{"rendered":"Za\u0161to se krstiti ?"},"content":{"rendered":"
\u00a0<\/strong><\/span><\/div>\n

Sveti krst je temelj cijeloga kr\u0161\u0107anskog \u017eivota, ulaz u \u017eivot Duha i vrata koja otvaraju pristup drugim sakramentima. Po kr\u0161tenju smo oslobo\u0111eni od grijeha i nanovo ro\u0111eni kao sinovi Bo\u017eji, postajemo Kristovi udovi i pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici njezina poslanja.<\/p>\n

I. Kako se zove ovaj sakrament?<\/b><\/p>\n

Gr\u010dka rije\u010d baptizein – odakle latinski izraz baptismus – zna\u010di “uroniti”, “uranjati”. Uranjanje u vodu – \u0161to je sredi\u0161nji obred kr\u0161tenja – ozna\u010duje ukop katekumena u smrt Krista, odakle on ustaje, po uskrsnu\u0107u s Njime, kao novo stvorenje. [U hrvatskom i drugim slavenskim jezicima rije\u010d krstiti (krst, krstenje) pobli\u017ee zna\u010di: unijeti u Krista, u\u010diniti (nekoga) Kristovim.]
\nOva se kupelj zove prosvjetljenjem, jer oni koji prihva\u0107aju pouku imaju prosvijetljen duh. Primiv\u0161i u kr\u0161tenju Rije\u010d, “Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog \u010dovjeka” ( Iv 1,9), kr\u0161tenik tako prosvijetljen ( Heb 10,32) postaje “sinom svjetlosti” ( 1 Sol 5,5), i sam “svjetlost” ( Ef 5,8). Ve\u0107 je na dan Pedesetnice Crkva slavila i dijelila sveto kr\u0161tenje. Petar je, naime, potresenom mno\u0161tvu u svojoj propovijedi poru\u010dio: “Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi, i primit \u0107ete dar, Duha Svetoga”. Kr\u0161tenje je u kona\u010dnici kupelj vode u kojoj “nepropadljivo sjeme” Rije\u010di Bo\u017eje izvodi svoj \u017eivotvorni u\u010dinak.<\/p>\n

II. Kako se slavi sakrament Krsta?<\/b><\/p>\n

Ve\u0107 od apostolskih vremena, da netko postane kr\u0161\u0107anin mora pro\u0107i odre\u0111eni put i inicijaciju u vi\u0161e stupnjeva. Taj se put mo\u017ee pro\u0107i br\u017ee ili sporije. Me\u0111utim uvijek mora sadr\u017eavati neke bitne elemente: navje\u0161taj Rije\u010di, prihva\u0107anje evan\u0111elja, \u0161to uklju\u010duje obra\u0107enje, ispovijest vjere, kr\u0161tenje, izlijev Duha Svetoga, pristup euharistijskom zajedni\u0161tvu. Ova inicijacija je kroz vjekove i prema prilikama imala vrlo razli\u010dite oblike. U prvim stolje\u0107ima Crkve kr\u0161\u0107anska inicijacija bila je vrlo razra\u0111ena: s dugim razdobljem katekumenata i nizom pripravnih obreda, koji su liturgijski ozna\u010davali put katekumenske priprave dovode\u0107i je kona\u010dno do s\u00e2mog slavlja sakramenata inicijacije.<\/p>\n

Kada je kr\u0161tenje djece postalo redoviti oblik slavlja ovoga sakramenta, ono je postalo jedinstveni \u010din koji u sebi, vrlo skra\u0107eno, sadr\u017ei prethodne stupnjeve kr\u0161\u0107anske inicijacije. Ve\u0107 po svojoj naravi, dakle, kr\u0161tenje djece zahtijeva katekumenat poslije kr\u0161tenja. Nije rije\u010d samo o nekoj potrebi pouke poslije kr\u0161tenja, nego o nu\u017enom razvitku krsne milosti,”otpakiravanje dara” u tijeku osobnog rasta.<\/p>\n

Smisao i milost sakramenta kr\u0161tenja jasno se o\u010dituju u obredima njegova slavlja. Ako vjernici pa\u017eljivim sudjelovanjem prate radnje i rije\u010di samoga slavlja, bit \u0107e upu\u0107eni u bogatstvo koje sakrament ozna\u010duje i ostvaruje u svakom novokr\u0161teniku.<\/p>\n

Znak kri\u017ea na po\u010detku isti\u010de pe\u010dat Krista na onome koji \u0107e mu upravo pripasti te ozna\u010duje milost otkupljenja koju nam je Krist svojim kri\u017eem zaslu\u017eio.<\/p>\n

Navje\u0161taj Rije\u010di Bo\u017eje objavljenom istinom prosvjetljuje i pripravnike i zajednicu poti\u010du\u0107i odgovor vjere neodvojiv od kr\u0161tenja. Budu\u0107i da kr\u0161tenje ozna\u010duje oslobo\u0111enje od grijeha i od \u0111avla, za\u010detnika grijeha, nad pripravnikom se izgovara otklinjanje – egzorcizam. Krstitelj ga ma\u017ee katekumenskim uljem ili pola\u017ee na njega ruku; potom se ovaj izri\u010dito odri\u010de sotone. Tako pripravljen mo\u017ee ispovjediti vjeru Crkve kojoj \u0107e kr\u0161tenjem biti povjeren. Krsna se voda posve\u0107uje posebnom molitvom, epiklezom, u samom krsnom slavlju ili u vazmenoj no\u0107i. Tom molitvom Crkva od Boga moli da, po njegovu Sinu, si\u0111e na vodu sila Duha Svetoga, da se oni koji \u0107e njome biti kr\u0161teni “rode iz vode i Duha” ( Iv 3,5).<\/p>\n

Potom slijedi bitni obred sakramenta: kr\u0161tenje u pravom smislu, koje ozna\u010duje i izvodi umiranje grijehu i ulazak u \u017eivot Presvetoga Trojstva suobli\u010denjem s Kristovim vazmenim otajstvom. Najznakovitije biva kr\u0161tenje trostrukim uranjanjem u krsnu vodu. Me\u0111utim ve\u0107 od starine mo\u017ee biti podijeljeno i trostrukim polijevanjem vode na kr\u0161tenikovu glavu.U latinskoj Crkvi slu\u017ebenik uz trostruko polijevanje izgovara rije\u010di: “I., ja te krstim u ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga”. Pomazanje svetom krizmom, mirisnim od biskupa posve\u0107enim uljem, ozna\u010duje dar Duha Svetoga novokr\u0161teniku. Ovaj je postao kr\u0161\u0107anin, tj. “pomazanik” Duhom Svetim, pritjelovljen Kristu pomazanom za sve\u0107enika, proroka i kralja.<\/p>\n

Bijela haljina ozna\u010duje da se kr\u0161tenik “Kristom zaodjenuo” ( Gal 3,27): tj. da je s Kristom uskrsnuo. Svije\u0107a, zapaljena na uskrsnoj svije\u0107i, ozna\u010duje da je Krist novokr\u0161tenika prosvijetlio. Kr\u0161tenici su u Kristu “svjetlost svijeta” ( Mt 5,14).<\/p>\n

Sve\u010dani blagoslov dovr\u0161uje krsno slavlje. Kod kr\u0161tenja novoro\u0111enih osobito mjesto zauzima blagoslov majke.<\/p>\n

III. Tko mo\u017ee biti kr\u0161ten?<\/b><\/p>\n

“Kr\u0161tenje mo\u017ee primiti svaki \u010dovjek i samo \u010dovjek koji jo\u0161 nije kr\u0161ten”. Kr\u0161tenje odraslih bila je uobi\u010dajena praksa od po\u010detaka Crkve tamo gdje se evan\u0111elje tek po\u010delo navije\u0161tati. Katekumenat (priprava za kr\u0161tenje) je u tom slu\u010daju nu\u017ean i va\u017ean. Uvo\u0111enjem u vjeru i u kr\u0161\u0107anski \u017eivot on mora \u010dovjeka pripraviti za primanje Bo\u017ejeg dara u krstu, potvrdi i euharistiji. Katekumenat, ili formacija katekumen\u00e2, ima za cilj omogu\u0107iti ovima da, odgovaraju\u0107i na Bo\u017eju inicijativu, u jedinstvu s jednom crkvenom zajednicom, dovedu do zrelosti svoje obra\u0107enje i vjeru. Rije\u010d je o odgoju za cjeloviti kr\u0161\u0107anski \u017eivot kojim se u\u010denici zdru\u017euju sa svojim U\u010diteljem Kristom. Katekumeni su “ve\u0107 povezani s Crkvom, ve\u0107 su uku\u0107ani Kristovi, a nerijetko ve\u0107 provode \u017eivot vjere, ufanja i ljubavi”. “Majka Crkva ih ve\u0107 ljubi kao svoje i za njih se brine”.<\/p>\n

KR\u0160TENJE DJECE <\/b><\/p>\n

Budu\u0107i da se djeca ra\u0111aju s ljudskom naravi palom i okaljanom isto\u010dnim grijehom, to su i oni potrebni novoga ro\u0111enja u kr\u0161tenju da budu oslobo\u0111eni vlasti tame i preneseni u Kraljevstvo slobode sinova Bo\u017ejih, kamo su pozvani svi ljudi.<\/p>\n

Obi\u010daj krstiti malu djecu drevna je predaja Crkve. Izri\u010dito je posvjedo\u010dena od II. stolje\u0107a. Ipak je vjerojatno da su se ve\u0107 od po\u010detaka apostolskog propovijedanja, kada bi cijeli “domovi” primali kr\u0161tenje, pritom kr\u0161tavala i djeca.<\/p>\n

VJERA I KRST<\/b><\/p>\n

Krst je sakrament vjere. A vjeri je potrebna zajednica vjeruju\u0107ih. Svaki vjernik mo\u017ee vjerovati jedino unutar vjere Crkve. Vjera koja se tra\u017ei za kr\u0161tenje nije jo\u0161 savr\u0161ena i zrela vjera; ona je za\u010detak koji treba da se dalje razvija. Katekumenu ili njegovu kumu postavlja se pitanje: “\u0160to tra\u017ei\u0161 od Crkve Bo\u017eje?” I on odgovara: “Vjeru!”<\/p>\n

Pomo\u0107 roditelja vrlo je va\u017ena za razvoj krsne milosti. Tu je va\u017ena i uloga kuma ili kume, koji, stoga, trebaju biti postojani vjernici, sposobni i spremni pomo\u0107i novokr\u0161teniku, djetetu ili odraslome, na putu kr\u0161\u0107anskog \u017eivota. Njihova je zada\u0107a prava crkvena sluzba . Dio odgovornosti u razvoju i o\u010duvanju milosti primljene kr\u0161tenjem snosi i sva crkvena zajednica.<\/p>\n

IV. Tko mo\u017ee krstiti?<\/b><\/p>\n

Redoviti slu\u017ebenici kr\u0161tenja jesu biskup i sve\u0107enik, u latinskoj Crkvi tako\u0111er i \u0111akon. U slu\u010daju nu\u017ede mo\u017ee krstiti svatko, \u0107ak i nekr\u0161tena osoba, uz uvjet da ima pritom potrebnu nakanu. Potrebna nakana je u tome da \u017eeli u\u010diniti ono \u0161to \u010dini Crkva kada krsti, i primijeniti trojstvenu krsnu formulu. Razlog za tu mogu\u0107nost vidi Crkva u Bo\u017ejoj volji sveop\u0107eg spasenja i u nu\u017enosti kr\u0161tenja za spas.<\/p>\n

V. Nu\u017enost krsta<\/b><\/p>\n

S\u00e2m Gospodin tvrdi kako je kr\u0161tenje nu\u017eno za spasenje. Stoga je zapovjedio u\u010denicima da navije\u0161taju evan\u0111elje i da krste sve narode. Kr\u0161tenje je nu\u017eno za spasenje onih kojima je evan\u0111elje navije\u0161teno te koji su imali mogu\u0107nost da zatra\u017ee sakrament. Crkva ne pozna drugog sredstva osim kr\u0161tenja da zajam\u010di ulazak u vje\u010dno bla\u017eenstvo; zbog toga pazi da ne zanemari poslanja \u0161to ga je primila od Gospodina, tj. da “iz vode i Duha nanovo ra\u0111a” sve koji mogu biti kr\u0161teni.<\/p>\n

Oduvijek je Crkva \u010dvrsto uvjerena da su svi koji su podnijeli smrt radi vjere, premda nisu primili kr\u0161tenje, kr\u0161teni svojom smr\u0107u za Krista i s njime. To kr\u0161tenje krvlju, kao i \u017eelja za kr\u0161tenjem, donose plod kr\u0161tenja, a da po sebi nisu sakrament.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de katekumena koji umru prije kr\u0161tenja, izri\u010dita \u017eelja da ga prime, sjedinjena s kajanjem za grijehe i s ljubavlju, jam\u010di im spasenje koje nisu mogli primiti po sakramentu.<\/p>\n

“Budu\u0107i da je Krist umro za sve i da je kona\u010dan \u010dovjekov poziv stvarno samo jedan, i to bo\u017eanski, treba dr\u017eati da Duh Sveti pru\u017ea svima mogu\u0107nost da se, na na\u010din koji je Bogu poznat, pridru\u017ee vazmenom otajstvu.” Svaki \u010dovjek koji, ne poznavaju\u0107i Kristovo evan\u0111elje i njegovu Crkvu, tra\u017ei istinu i \u010dini volju Bo\u017eju onako kako je spozna, mo\u017ee biti spa\u0161en. Mo\u017ee se pretpostaviti da bi takvi ljudi, kad bi upoznali nu\u017enost kr\u0161tenja, izri\u010dito po\u017eeljeli da budu kr\u0161teni.<\/p>\n

VI. Krsna milost<\/b><\/p>\n

Kr\u0161tenjem se opra\u0161taju svi grijesi, tj. isto\u010dni grijeh i svi osobni grijesi kao i sve kazne za grijehe. U onih, naime, koji su preporo\u0111eni ne ostaje ni\u0161ta \u0161to bi ih prije\u010dilo da u\u0111u u Kraljevstvo Bo\u017eje, ni Adamov grijeh, ni osobni grijeh, ni posljedice grijeha, od kojih je najte\u017ea upravo odvojenost od Boga.<\/p>\n

Ipak u kr\u0161tenima ostaju stanovite vremenite posljedice grijeha kao \u0161to su trpljenje, bolest, smrt ili slabo\u0107e vezane uz \u017eivot, kao \u0161to su karakterne slabosti itd., zatim sklonost na grijeh, koju predaja nazivlje po\u017eudom ili slikovito “klicom (izvorom) grijeha”: “Budu\u0107i da je po\u017euda ostavljena u nama radi ku\u0161nje, ona ne mo\u017ee \u0161koditi onima koji na nju ne pristaju i koji joj se hrabro odupiru milo\u0161\u0107u Kristovom.<\/p>\n

“Gospodnji biljeg” jest pe\u010dat kojim nas je Duh Sveti obilje\u017eio “za Dan otkupljenja” ( Ef 4,30). “Kr\u0161tenje je pe\u010dat za vje\u010dni \u017eivot”. Vjernik koji “pe\u010dat \u010duva” do kraja, tj. koji ostane vjeran zahtjevima svoga kr\u0161tenja, mo\u0107i \u0107e preminuti “obilje\u017een znakom vjere”, s vjerom svoga kr\u0161tenja, i\u0161\u010dekuju\u0107i bla\u017eeno gledanje Boga – kao dovr\u0161enje vjere – i u nadi uskrsnu\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0 Sveti krst je temelj cijeloga kr\u0161\u0107anskog \u017eivota, ulaz u \u017eivot Duha i vrata koja otvaraju pristup drugim sakramentima. Po kr\u0161tenju smo oslobo\u0111eni od grijeha i nanovo ro\u0111eni kao sinovi Bo\u017eji, postajemo Kristovi udovi i pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo … Continue reading →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/zupa-marijagorica.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/121"}],"collection":[{"href":"http:\/\/zupa-marijagorica.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/zupa-marijagorica.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/zupa-marijagorica.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/zupa-marijagorica.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=121"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/zupa-marijagorica.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":124,"href":"http:\/\/zupa-marijagorica.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/121\/revisions\/124"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/zupa-marijagorica.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}